Iranska matematičarka i prva žena dobitnica Fiedelsove medalje.

Američka biokemičarka koja je radila na uređivanju gena CRISPR i dala druge temeljne doprinose u biokemiji i genetici. Dobila je Nobelovu nagradu za kemiju 2020. s Emmanuelle Charpentier "za razvoj metode za uređivanje genoma". Ona je profesorica Katedre Li Ka Shing Chancellor na Odjelu za kemiju i Odjelu za molekularnu i staničnu biologiju na...

Danska fizičarka i pedagoginja. Ona je profesorica fizike i primijenjene fizike Mallinckrodt na Sveučilištu Harvard.

Dr. Ellen Ochoa je američka inženjerka, bivša astronautkinja i bivša direktorica svemirskog centra Johnson. Prva Latinoamerička žena koja je otišla u svemir kada je služila u devetodnevnoj misiji na Space Shuttle Discoveryju. Ochoa je postala ravnateljica centra nakon umirovljenja prethodnog ravnatelja, Michaela Coatsa, 31. prosinca 2012. Bila je...

Carol Shaw ostat će pak upamćena kao prva dizajnerica videoigara. Rođena 1955. u kalifornijskom Palo Altu, dakle na pravom mjestu, odmalena se zanimala za tehničke stvari pa je s braćom lemila te slagala makete željeznica i električnih vlakića. Bila je izvanredna matematičarka. Natjecala se i osvajala nagrade i užasno se živcirala kad bi joj rekli...

Radiju Perlman mnogi nazivaju 'majkom interneta'. Mrežna inženjerka i dizajnerica softvera s doktoratom računalnih znanosti s MIT-a zaslužna je za više od 80 patenata koji se vežu uz njen doprinos razvoju interneta. Za svoj je rad primila mnoge nagrade, a Data Communications Magazine dvaput ju je proglasio jednom od 20 najutjecajnijih ljudi u svom...

Jocelyn Bell Burnell, odnosno dame Susan, otkako joj je britanski dvor dodijelio plemićku titulu, astrofizičarka je iz Sjeverne Irske koja je još kao studentica poslijediplomskog studija 1967. otkrila prve radiopulsare. Zaslužna je za 'jedno od najznačajnijih znanstvenih dostignuća 20. stoljeća' nagrađeno Nobelovom nagradom za fiziku 1974. godine,...

Karen Keskulla Uhlenbeck je profesorica i predsjedateljica Zaklade Sid W. Richardson na Odjelu za matematiku na Sveučilištu Texas u Austinu.

Engleska kemičarka čiji je rad bio ključan u razumijevanju molekularnih struktura DNK, RNK, virusa, ugljena i grafita. Dok je za rad na ugljenu i grafitu dobila priznanja za vrijeme života, doprinosi otkrivanju strukture DNK bili su joj priznati tek posmrtno.

Julia Robinson bila je istaknuta američka matematičarka. Njezina profesionalna popularnost leži u njezinoj pripadnosti problemu odlučivanja i Hilbertovom desetom problemu.

Katherine Johnson je utjecajna fizičarka, svemirska znanstvenica i matematičarka koja je ranom primjenom elektroničkih računala u NASA-i pridonijela američkom aeronautičkom i svemirskom programu. Usput je izračunala putanju projekta Mercury i leta Apolla 11 na Mjesec.

Američka biokemičarka, farmakolog i dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za medicinu 1988. dobila je zajedno sa Sir James W. Blackom i George H. Hitchingsom.

Američka filmska glumica i inovatorica.

Američka rimokatolička vjerska sestra, pedagog, apsolutni šef i vizionar: ona je bila prva žena koja je dobila doktorat iz računalnih znanosti i pomogla je u razvoju računalnog jezika BASIC u američkom Dartmouthu.

Engleska biokemičarka, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju 1964. godine za određivanje strukture penicilina i vitamina B12.

Kontraadmiralica američke ratne mornarice Grace Murray Hopper bila je jedan od prvih programera računala Harvard Mark I i odgovorna za razvoj prvog kompajlera za jezik programiranja računala.

Američka kemičarka koja je razvila "metodu lopte", najučinkovitije liječenje gube tijekom ranog 20. stoljeća. Bila je prva žena i prva Afroamerikanka koja je magistrirala na Sveučilištu Hawaii, a također je bila i prva žena na sveučilištu i Afroamerička profesorica kemije.

Posljednje godine 19. stoljeća, na opservatorij Harvardova sveučilišta u kojem je Henrietta Swan Leavitt radila kao - računalo. Bila je osoba zadužena za izvođenje matematičkih kalkulacija u vrijeme dok je to bio zamoran posao koji se izvodio ručno.

Francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla. Na Sveučilištu u Parizu (Sorbona) diplomirala (1893.), doktorirala (1903.) i radila kao prva profesorica od 1906. Iz velike mase uranijevog smolinca kemijskim putem izolirala je vrlo malenu količinu novoga kemijskog elementa radija, koji je milijun puta radioaktivniji od uranija (1898.). Otkrila...